Name: LISINSKI DA CAMERA : DUNJA BONTEK, MARIJA ANDREJAŠ, MONIKA LESKOVAR, MARTINA FILJAK
Start: 2026-01-24T19:00:00+01:00
Location: Trg Stjepana Radića 4, 10000 Zagreb, Croatia

$LISINSKI DA CAMERA : DUNJA BONTEK, MARIJA ANDREJA\u0160, MONIKA LESKOVAR, MARTINA FILJAK$

DIE FORELLE

DUNJA BONTEK, violina
MARIJA ANDREJAŠ, viola
MONIKA LESKOVAR, violončelo
MARTINA FILJAK, glasovir
Gost: Branimir Pustički, kontrabas

Johannes Brahms: Treći klavirski kvartet u c-molu, op. 60
***
Franz Schubert: Klavirski kvintet Pastrva D 667 (Forellenquintett)

Dunja Bontek diplomirala je u Zagrebu, a poslijediplomski studij završila je u Grazu. Od 2024. članica je Simfonijskoga orkestra Stavanger u Norveškoj kao druga koncertna majstorica. Također je koncertna majstorica Varaždinskoga komornog orkestra i članica europskog Human Rights Orchestra.
Također zagrebačka diplomantica, Marija Andrejaš je poslijediplomski studij završila u Norveškoj. Vođa je dionice viola Simfonijskog orkestra HRT-a i Varaždinskog komornog orkestra, s kojim i solistički nastupa. Surađuje s nekoliko uglednih domaćih i stranih orkestara.
Monika Leskovar sa 13 godina je postala najmlađa pobjednica Međunarodnog natjecanja Čajkovski u Japanu, prvom od mnogih na kojima je pobijedila. Dodiplomski i poslijediplomski studij završila je u Berlinu. Nastupa s prestižnim svjetskim orkestrima i na vodećim međunarodnim festivalima komorne glazbe. Izvanredna je profesorica na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu.
I Martina Filjak osvojila je prva mjesta na mnogim svjetskim natjecanjima, pa i onom Beethoven u Clevelandu 2009. godine. Svira na najvećim pozornicama i surađuje s renomiranim orkestrima i dirigentima. Osim solističkih recitala, rado nastupa s komornim ansamblima. Uz državne nagrade Milka Trnina, Vladimir Nazor, Orlando i Judita, odlikovana je Redom hrvatskog pletera.

Glasovirski kvartet za svoj drugi sezonski koncert izabrao je djela dvojice velikana snažno vezanih uz Beč. I dok je Schubert rođeni Bečanin, Nijemac Brahms je u tom gradu proveo glavninu života i u njemu stekao umjetničku slavu.
Johannesa Brahmsa (Hamburg, 1833. – Beč, 1897.) zovu čuvarom tradicije, a komornu glazbu, iako ne toliko brojnu, po važnosti svrstavaju visoko unutar njegova opusa. Prvu verziju svog Glasovirskog kvarteta u c-molu napisao je 1856., a završni oblik i praizvedbu skladba je doživjela tek 19 godina kasnije! Pritom je za glasovirom bio Brahms osobno. Tu skladbu zovu i Kvartet Werther prema Goetheovu junaku beznadno zaljubljenom u udanu ženu, koji si na kraju oduzima život. Naime, u godinama nastajanja kvarteta Brahms je postao prisni prijatelj i poštovalac Clare Schumann. Iako nikad nije potvrđena ljubavna veza, znakovita je Brahmsova poruka izdavaču Kvarteta: „Na naslovnoj strani moraš imati sliku, a to jest glavu s pištoljem uperenim u nju. Sada možeš steći neku predodžbu o glazbi! Poslat ću ti svoju fotografiju u tu svrhu....“
Za svoga vrlo kratkog života od svega 31 godine, Franz Schubert (Beč, 1797. – Beč, 1828.) je stvorio bogat opus najznačajniji po šestotinjak solopjesama, ali briljantan je i u komornoj glazbi. Upravo ta dva područja povezuje i popularni Glasovirski kvintet u A-duru, Kvintet pastrve. Nazvan je prema istoimenoj Schubertovoj popijevki, na koju je on u četvrtom stavku kvinteta skladao virtuozne varijacije. Posebnost djela je i u sastavu instrumenata među kojima se iznimno pojavljuje – kontrabas.